Category Archives: Hrvatska danas

Jeste li kršćanski fanatik?

Pokušajte odgovorit na ova pitanja, ali onako od srca, bez da se konzultirate sa bilo kime.



10 – Energično niječete postojanje tisuća bogova u koje vjeruju druge religije, ali osjećate se grubo uvrijeđeni kada netko negira postojanje vašega.

9 – Osjećate se uvrijeđeni i “dehumanizirani” kada znanstvenici dokazuju da su ljudi evoluirali iz drugih životnih oblika, ali nemate problema s biblijskom tvrdnjom da smo stvoreni od blata.

8 – Smijete se mnogobošcima, ali nemate problema vjerujući u Trojedinoga Boga, Bezgriješnu Djevicu i mnoštvo svetaca, anđela i demona.

7 – Gnjevni ste na “zvjerstva” pripisana Allahu, ali ne trznete obrvom kad čujete o tome kako je Bog/Jehova pobio sve bebe u Egiptu u “Knjizi Izlaska”, podavio cijelo čovječanstvo, te naredio pokolj cijelih etničkih skupina u “Jošui” uključujući žene, djecu, starce, stoku i drveće!

6 – Smijete se hindu vjerovanjima koja simbolički obogotvoruje ljude, i Grcima koji pričaju o bogovima koji spavaju s ženama, ali nemate problema vjerujući da je Sveti Duh oplodio Mariju, koja zatim radja čovjeka-boga koji je ubijen, oživio a zatim se tijelom uzdigao u Nebo.

5 – Spremni ste provesti cijeli život u traganju za sitnim rupicama u znanstveno uspostavljenoj starosti Zemlje (nekoliko milijardi godina), ali ne nalazite ništa pogrešno u vjerovanju plemenskim ljudima iz Brončanog doba koji su, sjedeći u svojim šatorima, nagađali da je Zemlja stara tek nekoliko pokoljenja.

4 – Vjerujete da će svi žitelji ovoga planeta izuzevši one koji dijele vaše vjerovanje, kao i sve suparničke sekte, provesti vječnost u beskrajnim mukama Pakla. A ipak smatrate da je vaša religija “najtolerantnija” i “puna ljubavi.”

3 – Dok vam moderna znanost, povijest, geologija, biologija i fizika nisu uvjerljivi, neki glupan koji se valja na podu govoreći “jezicima” dovoljan vam je “dokaz” da je vaš izbor religije baš onaj pravi.

2 – Definirate 0,01 % kao “postotak visokog uspjeha” ispunjenih molitvi. To smatrate dokazom da molitva djeluje. A mislite da je preostalih 99,99 % NEUSPJEHA bila jednostavno Božja volja.

1 – Vi ustvari znate o Bibliji, Kršćanstvu i crkvenoj povijesti manje od mnogih ateista i agnostika – ali i dalje sebe nazivate Kršćanima.

Jebo vas HDZ

Braco Hrvati, pa kakvi ste vi to  ljudi? Godinama vec podupirete i glasate za HDZ. Svi imate puna usta nekakvih uhljeba koji zahvaljujuci HDZ-u zive na vas racun.. A onda nastavljate po starom,birate HDZ. Osim onih koji su lazni branitelji i onih koji se grebu kraj HDZ-a, sta vi drugi imate od njih? Pa “adezejci” na ocigled prave budale od vas i vi svejedno sutite ko pizde. Sramot!. Koliko vam je bolnica izgradio HDZ ili koliko skola, djecjih vrtica? Koliko je novih tvornica izgradjeno? Zato ima pun kurac novih crkvi. Crkve nicu na sve strane kao lude gljive poslije kise. Crkva ni bog bolesnoj djeci nece pomoci. Hrvati, promislite malo svojom glavom. Ne budite vjecito ovce koje drugi vode.I zapamtite HDZ NIJE HRVATSKA STRANKA. Isto ko i vecina onih koje u svom predznaku koriste hrvatsko ime. Probudite se Hrvati. Mala djeca umiru jer ne mogu kod doktora.Kojih naprosto nema, zahvaljujuci pohlepnosti vladajuce stranke.Jer kazu da jednostavno nemaju novaca za vise place lijecnicima.Stravicno je da se za pojedine preglede mora cekati mjesecima. Za vozni park izdajnika i lopova se trose milijuni kuna a za bolnice nema novca. Mozda bi stari Izraelski avioni donijeli poboljsanje? Srecom novac nije potrosen na skart. A od tog novca bi se moglo izgradit puno bolnica. Zasto dozvoljavate da djeca pate u bolovima jer lijekovi su preskupi a bagra se bogati i zivo im se jebe za tudje muke. Njima je dobro. U isto vrijeme koliko je bolnica izgradjeno u Svercegovini hrvatskim novcem? Koliko je novca uplaceno na uredjenje i popravak crkava?Koliko novaca odlazi u “dijasporu” na ime mirovina dvojnih drzavljana?Zalosno…

HDZ nije i nikad nece biti demokratska stranka.Zapamtite to. ZNA SE…

Bez mira u mirovini

Ana Kuzmanić, Ivana Perić 25.09.2019. Ljudska prava Prema posljednjim informacijama s HZMO-a trenutno radi 11558 umirovljenika. Dio umirovljenika doista radi jer želi aktivniji život, no činjenica je da više od 50 posto umirovljenika živi na rubu siromaštva, stoga im ne preostaje više opcija od ponovnog ulaska u svijet rada. Naime, prosječna starosna mirovina za srpanj, a koju prima najveći broj umirovljenika, iznosila je 2228 kuna, dok mirovinu manju od tisuću kuna prima 153546 umirovljenika. Dodamo li tome one osobe koje se nalaze u iznosu “između” dolazimo do brojke od 586 613 osoba s primanjima nižim od 2228 kuna, tj. 55.31 posto umirovljenika. Za mir u mirovini još se treba izboriti.

P S Sad stvarno mozete vidjeti sta su znacile parole tipa “Hrvatska lisnica u hrvatskome dzepu” i ostala domoljubna sranja.Zaista je sada hrvatska lisnica u hrvatskom dzepu, ali kako vidite skoro pa prazna.Isti oni koji su se razbacivali sa takvim parolama nemaju problem sa praznom lisnicom, Jer oni znaju kako da ih napune.Vlast je u njihovim rukama i oni je iskoristavaju do maksimuma.Rekao je hrvatski Poglavnik Krivousti:”Mi necemo dati vlast u ruke onima koji se nisu znali izboriti za nju” I zato sada nastoje zadrzati tu vlast pod svaku cijenu.Jaz izmedju onih koji su se znali izborit za vlast i onih koji nisu svakim danom postaje sve veci.

Ljudsko pravo na normalan zivot, bez rovanja po kontejnerima za smece, nije u planu vladajuce stranke. Stvarno je cinicna objava kako ce mirovine biti 20% vece onima koji rade jos dvije godine. Znaci do 67. Dakle ako sada imaju 1000 zivotinja place , pardon kuna, onda ce imat 1200. Na zdravlje…

O kajkavskome jeziku

Lepe se je spominat na svojemu jeziku.Najte ga pozabiti…

By Miro Gal on Tuesday, April 29, 2014 at 3:59 PM

Kajkavski je Srednjoevropski, Slavenski jezík na šteromu se spominaju i pišeju Kajkavci v Kajkavski regiji na severu Horvatske.Jedinstvo Kajkavskega jezíka i njegvih dijalektov je prvi dokazal poznáti lingvist Stjepan Ivšić v svojemu epohalnemu delu “Jezik Horvatov Kajkavcov“ 1936.

Kajkavski je jezík z duogom tradicijom i kak takov je gloavni nosítelj bogáte Kajkavske kulture, štera je pak jedna od najduogovečneših v Evropi s začetkom vre v 6. stoletju.Važnost Kajkavskoga jezika za kulturni identitet Kajkavcov je očivestna jer su v njemu kreirane i daljše se prenašaju tradicionalne Kajkavske navade, mitologija, pesme i pripovesti. V Kajkavskemu jeziku i kulturi su se sčuvali išče praslavenski elementi šterih ga več nie, ili jih ga nie v tuliki meri v drugem jezíkom i kulturam kak v Kajkavskem, akoprem vendar postoje paralele s Ukrajinskom i Ruskom tradicionalnom kulturom.

Kak takov, Kajkavski jezík je od neprocenljive važnosti za kulturnu vsakojačkost nie lestor v Horvatski, nego i v Europi i širše.

Kajkavski jezik nieje dijalekt, a išče več nieje dijalekt standardnega hrvatskoga jezika.Kajkavski jezik ima svoje vlastite dijalekte – varijante Kajkavskoga jezika v govoru i pisanju. Standardni hrvatski jezik se temelji na novoštokavskom narečju – k šteromu Kajkavski ne spada. Vu tem se slažu vsi svetski i horvatski lingvisti. No ne mora se biti lingvist kaj bi se videlo da se Kajkavski ne temelji na novoštokavskem narečju izhódne Hercegovine, i da je stareši od novoštokavskih jezikov (šteri su Hrvatski, Bosanski, Srbski, Črnogorski).Kajkavci su distinktivna kulturalna skupina čije naseljenje Kajkavske regije – Dolnje Panonije od Balatona na Izhodu do Alpi i Istre na Zahódu seže vre v 6. stoletje (Panonnia Inferior v Franačkim zvirom). Vse do 10. stoletja su bili menje ili več neovisni v vlastiti kneževini. Za vreme Karolingov Kajkavci su bili pod njihovem direktnem utjecajem, ali za razliku od severneših Slovencov, Kajkavci niesu bili pod direktnom vlastjum Karolingov.V 10. stoletju Kajkavci gube svoju političku samostalnost i svoju državu Kajkavsku kneževinu s središčem i prestolnicom Siskom, i padaju pod Hrvatsku vlast, ali su do denes vuspeli sčuvati svoju jedinstvenu kulturu i jezíka.

Kajkavski knjižévni jezík je polifunkcionálni, normíerani i stilistički diferencíerani idiom v čijem je temelju bil zagrebéčki gradski govor. Kajkavski jezik je funkciju standardnega jezíka1 imel na području Kajkavske regije (Horvatske) od druge polovíce 16. st. do sredine 19. st. Denes je Kajkavski jezik, makar nie standardni, vu’ti regiji sčuvani v govoru, ter v stoarem ali i v modérnem pisánem delom, t.j. v Kajkavski književnosti.

Kajkavski je autentični jezík Kajkavcov v Kajkavski regiji – regiji v Horvatski na prelazu Alpskih Bregov v Panonsku nizinu. Kajkavski jezík ima svoju osebújnu gramatiku, svoje proavopisanje, svojega sistema naglaskov2, svoje osebujne vokale – diftonge i svoju književnost.

Kajkavskim jezíkom govoríju i pišu Kajkavci v Horvatski od Gorskoga Kotra do Podravine, kak i Kajkavci v Mađarski. Denes se Kajkavskega jezíka išče ne vuči po školam zarad prepalih politikantof ki so na vlasti i mrziju Kajkavski, no vučenje Kajkavskoga književnoga jezíka po školam je nie lestor kulturna potreba Kajkavcov nek i temeljna ljudska pravica i kak takvo je lestor pitanje časa.

Do okoli 1850. leta je Kajkavski jezik bil službeni jezík v Horvatski, a nucali su ga išče v susednim, denes slovenskim pokrajinam Prekmurju, Prlekiji, pa vse do Gradišča. Vnogem nieje poznáto da se denešnji Gradiščanski jezík puno temeljí prav na Kajkavskom književnom jeziku.V Medjimorju se književni Kajkavski vučil i v dvadesetem stoletju, vse do 1918. leta, a potlem se prenašal v govoru i v knjigam. V 21. stoletju progres Kajkavskoga se nastavlja i vu virtualnem prestíru. (presterti, prestirati  -> prestír)

Kajkavski jezik nieje lestor “selski jezik“, jer noa’njem su pesme i druga zvrstna književna dela pisali Kajkavska aristokracija (Patačič, Oršič, Zrinski), navučniki te najbolši horvatski pisci kak Krleža, Ivan Goran Kovačič i Fran Galovič. Vsem njiem je Kajkavski bil materni jezík. Pervo predavanje na Zagrebečkomu Vsevučilišču 6. studenoga 1832. na Horvatskomu (= Kajkavskomu!  jeziku je deržal Matijaš Smodek.

ZAKAJ JE DOBRE ZNATI KAJKAVSKEGA JEZÌKA?

Kajkavski je stareši jezík od denešnjega stadardnoga hrvatskoga, i kak takov pripada nie lestor Kajkavcom nego i univerzalni baštini i kulturi človečanstva.

Zakaj je Kajkavski jezík gloavni nositelj kulture Kajkavcov? Bez Kajkavskoga nej bilo jedinstvenih Medjimorskih popevki, nit Baladi Petrice Kerempuha, nit pesmi Ivana Gorana Kovačiča z Gorskoga Kotra i Frana Galoviča z Podravja, a niti Kajkavcov. Nej bilo denes Cinkušov ni njihove muzike, a kultúrna scena v Horvatski bi bila fest siromašneša! Bez Kajkavcov nej bilo niti Kajkavske Naive, jedíne autentíčne modérne horvátske likovne umetnosti priznáte i poznáte v svietu od Amerike do Japana; nej bilo Ilírskega naródnega prepóroda, i brez tega nej bilo Horvatske kakvu ju poznámo.Nej bilo Zrinskih kakve jih poznamo, jer su oni prevzeli Kajkavskega jezíka i zavzemali se za Kajkavce i razvijali se v Kajkavski regiji.

Znoanjem Kajkavskoga jezika Ti dalje prenašaš i razvijaš tu jedinstvenu tradiciju Kajkavcov, fest kreativnu i bogatu i živu i vrednu, štera se kak jedna od retkih v Evropi kontinuirano razvija vre od 6. stoletja na vetim presterom!

RAZVOJ KAJKAVSKEGA JEZÌKA Pervi pisani zviri na Kajkavskom se datiraju na začetek prešestnoga jezeroletja, okoli 1100. leta (Radonova Biblija4). Ime Kajkavskega jezíka je prešlo več tranziciji:

pervo se imenuval Slovenski (lingua Slavonica),2) od konca 17. stoletja do sredine 19. stoletja Horvatski,3) da bi se potlem počel imenuvati Kajkavski.

Za razliku od denešnjega standardnega Hrvatskega jezíka, čija je štokavska baza zvun Horvatske, Kajkavski ne spoada pod grupu štokavskih jezikov kak standarni Hrvatski, Bosanski, Černgorski i Srbski, jer mu je baza ni Novoštokavski (Zhodno-hercegovački).Kajkavski je drugački – spodobneši je Slovenskem, a ima i slične zvire s Čakavskim. Kak je denešnji standarni Hrvatski spodoben Černogorskem i Bosanskem, tak su Kajkavskem jako spodobni nešteri (ali ni vsi) govori v Sloveniji. To je zato jer se do konca 18. stoletja Kajkavski jezik razvijal skup s govorom šteri su denes Slovenski, t.j. ti govori su bili i denes su je več spodobni Kajkavskem – to su Prekmurski, Prleški i drugi Izhódni govori v Sloveniji na granici s Kajkavskom regijom.Pelda: Futur v Kajkavskemu “ja bu(de)m pisal” se konstruira kak i v Slovenskem, Češkem, Slovačkem i Poljskem jeziku. Prosimo, poglečte spodobnost med Kajkavskom i Poljskom rečenicom:

Poznate rieči od Ljudevita von Gaya:Išče Horvatska nie zginula – gda mi živemosu zaprav prevedene z poznáte Poljske pesme:Ješče Polska nie zginela – kiedy my zyjemy.

Prvi del rečenice je skoro identični v Poljskomu i Kajkavskomu, a toa spododbnost ide puno daljše od občinske spodobnosti Slavenskih jezikov. Kajkavski je po glasom i gramatiki spodoben i Slovačkomu:

Čierne oči choďte spať   (Slovački) Černe oči hodte spat’      (Kajkavski – korienski pisane)

Kajkavski ima svoju vlastitu akcentuaciju s 3 naglaska, svoje vokale i diftonge, svoju osebujnu sintaksu i gramatiku, po šteri se razlikuje od štokavske grupe, ali i od Slovenskoga jezika.

Kajkavski nieje prevzeti v denešnji standardni Hrvatski jezík, kaj je i dobro, jer je tak sčuval svoje osebujnosti i karekteristike, svoju originalnost i autentičnost. Na drugu stroan je pak hudo jer se nažalost, radi inercije autoritarneh sistemov, Kajkavski išče ne vuči po školam, ali i to bu se zmenilo, kak smo vre gori povedali. Kajkavci jako imaju rad svoj jezik, govore i popevlju na njem i 150 let potlem kaj je meknuti z službene i javne upotrebe, i rada bi šteli da ga se i drugi navče, pogotovo štokavci šteri su k njim dohajali.Kajkavski je dosta heterogeni jezik s dosta svojeh dijalektov, a glavne karakteristike vseh Kajkavskeh govorov štere jih definiraju kak takve su kak sledúje:

DISTINKTIVNE KARAKTERISTIKE KAJKAVSKEGA JEZIKAPrezentacija Kajkavskoga jezika v pdf-formatu za škole i za univerzitete, ili lestor za se. Snimite si ju na kompjuter i pokažite ju v školi: Kajkavski – Glavne karakteristike Kajkavskoga jezika.pdf 

  •  
    • zamenica KAJ (kej, kuoj)
    • osebujni 3-nagloasni sistem
    • dvogloasi / diftongi (uo, oa, ie, ..)
    • nagloasek često na predzadnjem slogu (penultu), mogúči isto na zadnjemu slogu – ultimi (bregóv, nogáj)
    • nie(ga) sibilarizacije: nie menjanja fonemov k, g, h v nominativu plurala, dativu i lokativu (ruoka → ruokinoga → nogi, svrha → svrhi). Drugem rečjum fonemi k, gh se ne menjaju v  c, z, s.
    • deminutiv muški rod ima sufiksa -ek ili -ec
    • vnogi deminutivi su hipokoristiki – imenice štere izražavlju osečaj droagosti. Kajkavski je droagi jezík, jezik serdca (moajčica, zemlica, deklica, dečec, cujzek, kokotiček, trsek moj, tatek, japek, striček, kumek, kruhek, zajček, autek, pesek, cugek, bogek, bogec(sažaljenje prema siromašnem), sončece).
    • v- pred -u i -o (vusnica, vugurek, vuho, vulica, vu, vogel)
    • j- pre samoglasnikom (jogenj, joko, jana, jembrelo, Jambrovič)
    • zjednačenost zgovora mehkoga ć i terdoga č v srednje-mehkem č
    • futur kak v slovenskom i zahódno-slavenskem jezikom (ja bu(de)m delal Kajkavskega portala)
    • supin (fela glagolske imenice) z glagolom gibanja (idi spoat = supin vs. liepo mi je spoati =infinitiv)
    • nie vokativa → niti palatalizacije v deklinaciji (vuok idi v kraj!)
    • genitiv plurala muškega roda je -ov (dečecov, čuonov)
    • sčuvana razlika med Dativom, Lokativom i Instrumentalom (DLI-distinkcija)
    • plural muškega roda ima korektnega sufiksa -i (obloki, brodi, kabli), bez sufiksa -ovi
    • plural v genitivu gubi sufiksa (leta → let, krave → krav; sela → sel).
    • imperativni sufiks –ete v 2. licu plurala
    • sufiks v akuzativu isti za živa bitja i niežive stvoari (imaš hamra, imam rada kralja Ljudevita)
    • vnogi germanizmi (štienge, štamperlin, kukarlin, hamer, tancati, fieringe, vanjkuš, kušnuti, nor, farof, cirkva, meša, pintar, ..) za razliku od štokavskega gde prevladavlju turcizmi; nekaj menje hungarizmi (harmica, pelda, jezer/o(=1000), kinč/iti, tovariš, ..) i latinizmi (cinkuš, plebanuš, ..)
    • -e stareši od štokavskega -a- (denes, veter, pekel vs. danas, vjetar, pakao)
    • najmenje 2 vokala za –e: zaperto i odperto e. (zaperto: otec, mesto; odperto: ve, vezda, terpela)
    • slogodelajuče -r se zgovarja i piše -er (černi, čerleni)
    • sčuvana praslavenska suglasnička skupina čr- (črešnja, ali černo, červ, čerleno)
    • odperti -e v praslavenskemu sufiksu -me (ideme, očeme, živeme) vmesto –mo, veza s zahódno-slavenskem jezíkom
    • sčuvani praslavenski skup *šč (puščati)
    • praslavenski skupi *stj i *skj se manifestiraju kak -šč (proščenjeklješča, piščalka, puščatiiščem, trešče (od treska))
    • sekundarni skup stəj  je –stj (listjé, kostjú, smetjé), sekundarno zdəj  je -zdj (grozdje)
    • palatalni rj (škarje/škoar(i)je, odgovarjati, zorja, morje)
    • Kajkavski je nie “ekavski jezik” – to je štokavska klasifikacija štera se more koristiti za štok. jezike kak černogorski ili stand. hrvatski.
    • Kajkavski ima 4 refleksa jata – ei, iee, i (breig, brieg, breg, brig)
    • i na koncu, ogrómni kajkavski riečnik, šteroga vezda tu nemremo prezentirati (najže, pelnica, hudodelnik, vre, vezda, komaj, tijam, stopram, za ran, zorja, zutra, den, pondéljek, tor(e)k, srieda, četertek, petek, subóta, nedélja – ober čudaj cvetja večni okrepi živlenja, …)

Ovdi su karakteristike Kajkavskoga jezika štere on deli s Zahódno-Slavenskem jezikom kak Slovačkem i Češkem.

Pozdravlamo od serdca i velimo velko fala onem šteri su največ pridonesli živi rieči Kajkavski – a to su vsi Bednjanci, Zagorci, Gorani, Turopoljci, Prigorci, Podravci, Medjimorci, Varaždinci, Jaska, Samoborci, Vivodinski kraj, Moslavina, Posavci, Zagrepčanci, Kajkavci prek Mure v Mađarski i vsi drugi šteri svojim govorom i spisavanjem v vsakodnevnom žitku delate na razvoju Kajkavskoga tu i vezda – delajte tak i dalje i delajte to išče več!

1 Lewis, Štebih 2004: Nazivi za vrste riječi u hrvatskome kajkavskome književnom jeziku 2 Stjepan Ivšić 1936, JAZU, Zagreb, Jezik Hrvata Kajkavaca3 Gerhard Neweklovsky 2006: Die südslawische Region / The South-Slavic area, Sociolinguistics: An International Handbook of the Science of language and society, Vol. 3, 2nd edition, Editor Ulrich Ammon, 2006. URL: http://books.google.hr/books?id=LMZm0w0k1c4C&pg=PA1824&source=gbs_toc_r&cad=4#v=onepage&q&f=false4 Josip Hamm 1952: Glose u Radonovoj bibliji, Slovo: časopis Staroslavenskoga instituta, No.1, Rujen 1952;O Radonovi Bibliji se poveda i na hr-wikipediji, no nekorektno (čega je hr-wikipedija preveč puna, ne derži se internacionalneh akademskih standardov) se govori da bi Radonova Biblija bila pervi spomenik Hrvatskoga (=štokavskoga) jezika, a gda je išče Hamm dokazal da je to pervi pisani dokument Kajkavskega jezika, i če znoame da je v Zagrebu do konca 19. stoletja kontinuirano autentični jezik bil Kajkavski, uonda je ta tverdnja odprilike ozbiljna kuliko i tverdnja da je Radonovu bibliju napisal Njegoš.5 Bečki sporazum 1850: Tri predstavnika z Horvatske (jen feudalec – Kukuljevič, i dvoa reprezentanta građanstva – Mažuranič i vlah Demeter) su podpisali skup s izaslanikom Slovenije i Srbije (Vukom Karađičom), bez da bi se gledele pravice Kajkavcov, da bu temelj novega srbsko-horvatskoga jezika “južno nariečje” (istočnohercegovačko), i da se vut’ jezik nebudu mešala druga nariečja. Tak je v Severnu Horvatsku, potlem Latinskoga i Nemškoga pak dopeljani jeden stranjski jezik, no ov put zvun zahódno-evropske tradicije. V Slavoniji je postojalo štokavsko narječje, al i to je bilo drugačko od istočnoherc. – bilo je ikavsko. Tega sporazuma je v delo sprevel deklarirani velkosrbin Đuro Daničič šteri je dobil zadaču od JAZU/HAZU naj napiše prvi srbsko-hrvatski riečnik, kaj je i napravil a v njega ni rieči Kajkavske ni vzel. Potlem su išče Horvatski Vukovci druge spodobnosti z Kajkavskim meknuli z novega štokavskoga jezika. Rieči štere su jim falile su posuđivali z Ruskoga i Češkoga. Razlog za posuđivanje je bil tie kaj je Štokavski unda nie bil zevsema funkcionalni jezik kak Kajkavski, jer mu je v puno domeni kak v poslu, medicini, navukam, filozofiji i v umetnosti falilo rieč i terminov zarad nepostojanja tradicije noa tem područjom.Zvir: http://en.wikipedia.org/wiki/Vienna_Literary_Agreement6 Kajkavski Ikavski govor šteri ima refleks jata “i” okoli Žumberka i Sutle je autentični govor Kajkavcov i bil je autentični Kajkavski predi neg su se ti govorniki doselili na Žumberak. Da bi oni bili predi nekvi ne-Kajkavci, v njihovum govoru bi bilo tragov štokavskeh ili čakavskeh naglaskov. No oni to nemaju, kaj je vre Ivšič pokazal, nego imaju lestor Kajkavske naglaske! (zvun utjecaje štokavizacije skradnjijh 100 let štera škodi vsem Kajkavskim govorom).
Ko kajkavec sem se rodil, ko kajkavec bum hmrl…

22. RUJAN: NACIONALNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

Koliki je u tome utjecaj svakodnevnog zivota, mrznje koja se uvukla u hrvatsko drustvo,osjecaj bespomocnosti u borbi za egzistenciju,bezvoljnost,utjecaj Katolicke crkve? Naravno tu treba naglasiti i potpunu bezosjecajnost i beskrupuloznost hrvatske vlade.

NASILJE JE U PORASTU I SVE JE BRUTALNIJE: U zadnjih 20 godina U ISTRI SU UBIJENE 22 ŽENE!

20.09.2019 06:00 | Autor: Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ

Arhiva

Lani je u Hrvatskoj bilo 535 kaznenih djela u kojima su žene bile žrtve obiteljskog nasilja. Zastrašujući je podatak da je samo u prvih osam mjeseci ove godine evidentirano čak 639 takvih kaznenih djela. Ne smijemo zaboraviti da se tu radi o tamnoj brojci koja je desetostruko veća, što znači da na jednu prijavu protiv nasilnika sigurno još deset žena trpi nasilje, ističe glasnogovornica Sigurne kuće Istra Branka Žužić

Nacionalni Dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u znak sjećanja na tragediju koja se 22. rujna 1999. godine dogodila na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu kada je na ročištu tijekom brakorazvodne parnice suprug ubio suprugu te sutkinju i odvjetnicu, a teško ranio zapisničarku, ali i na sve druge žene koje su nasilno izgubile svoje živote. Tim povodom danas će se u Puli održati tradicionalni mimohod protiv nasilja nad ženama u organizaciji Sigurne kuće Istra koja je od svog osnutka 2006. godine prerasla u izuzetno važnu i potrebnu instituciju koja pomaže ženama žrtvama nasilja.

Problem nasilja najviše pogađa žene, a prisutan je u svim dobnim strukturama, bez obzira na socioekonomski status, podrijetlo i obrazovanje. Od osnutka do danas Sigurnoj kući Istra se za pomoć obratilo 1.130 žena. Različite oblike psihosocijalne, psihološke i pravne podrške dobila je 901 žena, a na tajne lokacije smješteno je 134 žena, ali i 178 djece. Trenutno su na tajnim lokacijama u Istri smještene četiri žene, majke s kojima je petoro djece. 

Prvi, drugi, treći šamar 

Koordinatorica Sigurne kuće Jadranka Černjul naglašava da je iz ovih podataka jasno je da veliki broj žena nema potrebu za smještanjem u sklonište, već problem obiteljskog nasilja rješavaju kroz ostale vidove podrške – psihosocijalnu, psihološku i pravnu.

Veći broj žena ne reagira odmah kada partner počne pokazivati nasilno ponašanje, misleći da se radi o izoliranom događaju koji se više neće ponoviti, prolaznoj fazi, sramoti o kojoj ne treba nitko znati. Zastrašujući je podatak da fizičko nasilje u velikom broju slučajeva počinje kada žena ostane u drugom stanju, ili kada se dijete rodi, znači u trenucima kada su žene najranjivije. Nama se najčešće obraćaju kada fizički napadi krenu i prema djeci ili kada nasilne epizode postanu toliko intenzivne da ih je nemoguće sakriti. Najčešće su to udarci po glavi i tijelu šakama i nogama, guranje u zidove i stiskanje oko vrata, šutiranje, bacanje na pod, šamaranje, sve do premlaćivanja predmetima, opisuje koordinatorica Sigurne kuće Jadranka Černjul.

Uz to idu urlanje, psovke, vrijeđanje, prijetnje ubojstvom… Černjul kaže da ne postoji fizičko nasilje bez psihičkog. Žene koje više godina trpe nasilje, zbog stalnog straha i iščekivanja sljedeće nasilne epizode pokazuju simptome PTSP-a, a dugogodišnji stres ostavlja posljedice i na njihovo zdravstveno stanje.

Teško je reći da li nasilja ima sve više ili se žene češće nego ranije odlučuju na prijavljivanje. Tome su vjerojatno doprinijele i kampanje protiv nasilja nad ženama koje dobivaju puno više medijskog prostora. Po našim iskustvima policija dobro odradi svoj dio posla, sve bolje to odrađuju i centri za socijalnu skrb, ali onog trenutka kada stvari dođu do suda sve stane Konkretno, mjere zabrana prilaska žrtvi i privremene mjere kao što je provjera djeteta do okončanja brakorazvodnog postupka donose se relativno brzo. Međutim, kazneni postupci su pravni mastodonti koji traju godinama. Nasilnik se u pravilu ne zadrži u pritvoru duže od 24 sata, protiv njega je pokrenut postupak, ali do njegovog okončanja nasilnik je na slobodi! Tako imate situacije kada je nasilnik i dalje opasan, još je i dodatno bijesan, službeno ima izrečenu mjeru zabrane približavanja, ali to ga ne sprečava da negdje ne napadne svoju žrtvu. Jer dok žena pozove policiju, on može napraviti svašta. Upravo zbog toga žena i dalje nastavlja živjeti u strahu. Kada tome pridodate da najčešće ima djecu o kojoj treba brinuti, a istovremeno treba biti funkcionalna i smirena majka, možete zamisliti kakav je to psihološki pritisak i kako izgleda takav život, govori Černjul

Croatia’s government will accept “all the demands” of a union-led petition against raising the retirement age

NEWS 19.09.2019. 

Government set to repeal its own law raising retirement age from 65 to 67

AUTHOR: David Spaic-Kovacic

Government set to repeal its own law raising retirement age from 65 to 67

Croatia’s government will accept “all the demands” of a union-led petition against raising the retirement age, Prime Minister Andrej Plenkovic said in a surprise announcement at the beginning of government’s regular session on Thursday.

We heard the message sent by Croatian citizens, and the government has decided to accept in full the demands of the referendum initiative, and will table a new pension law bill to the Parliament… The bill will change the existing pension law in a few key points,” Plenkovic said.

The referendum initiative, which had collected more than 700,000 signatures over two weeks in late April and early May, was organised by Croatia’s three major union alliances in response to changes to the pension system passed by parliament in December, which formally came into force in January 2019.

These changes included raising the retirement age from 65 to 67 and penalties for early retirement, as well as provisions which allowed retired people to work part-time jobs without losing the right to a state pension.

On Thursday, Plenkovic said that although the petition’s demands, which include lowering back the retirement age and abolishing early retirement penalties, would be met, the government would also look into changing the labour law to enable people over 65 to continue working legally, should they wish to do so.

The government had defended the plan, saying that the pension system is becoming increasingly strained due to depopulation and ageing work force, while unions and opposition Social Democrats were vocally against it.

Due to low birthrates, Croatia has one of Europe’s oldest populations, a problem compounded mass emigration after Croatia had joined the EU in 2013. According to recent estimates by the state statistics bureau, population of Croatia has dropped to barely 4 million in mid-2018, and the figure includes about 1.2 million pensioners and 1.5 million employed people.

Although mandatory contributions towards the national pension fund, paid out of gross salaries of everybody employed, should in theory cover the entire cost of pensions, the low ratio of pensioners vs employees means only about half of the cost of pensions is financed by the fund, with the state budget topping up the difference every year.

At the same time, the total cost of pensions keeps increasing and is expected to reach a record-high 41 billion kuna (€5.5 billion) in 2019, or around 10 percent of the country’s GDP.

In October last year, Labour Minister in Plenkovic’s cabinet, Marko Pavic, said that the system produces a deficit of some 17 billion kuna (€2.3 billion) every year, making the cost of topping up the pension fund a sizeable chunk of the government’s own budget, which totalled 136 billion kuna (€18.4 billion) in 2019.

Later on Thursday, union leaders said that although government agreeing to their demands was good news, they would still demand a referendum to be held.

By signing the petition, citizens sent a message that they want a referendum to changes existing pension laws, that they want to be the ones deciding on the sort of laws they want… If the government wishes to pass a new law, it is their right to do so, but we will not take part in any new talks on this new law… In our view, we still need to hold a referendum,” head of the SSSH union alliance, Mladen Novosel, told state agency Hina.  

Leader of the NHS union alliance, Kresimir Sever, also said that a referendum should be held anyway.

We are a bit surprised by this announcement… All three union aliances now need to sit down and see which direction they want to take this, this needs to be something agreed by all of us,” Sever told Hina.

HRVATSKE STRANKE

MI SMO NAJBOLJA STRANKA-GLASAJTE ZA NAS

Registrirane političke stranke su udruge čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana, a koje su upisane u Registar političkih stranaka Republike Hrvatske koji vodi Središnji državni ured za upravu. 

U registar se upisuju političke stranke koje ispunjavaju formalne uvjete prema Zakonu o političkim strankama (jedan od uvjeta je da političku stranku mogu osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske). Upisom u registar politička stranka postaje pravna osoba, te može djelovati na području Republike Hrvatske u skladu sa svojim statutom.

Parlamentarne političke stranke su registrirane političke stranke koje su zastupljene u parlamentu (Hrvatskom saboru) putem zastupnika s njihovih izbornih lista.

Popis parlamentarnih stranaka (stanje: veljača 2018.):


1. Bandić Milan 365 – stranka rada i solidarnosti – BM 365
2. Građansko-liberalni savez – GLAS3
3. HRAST – Pokret za uspješnu Hrvatsku
4. Hrvatska demokratska zajednica – HDZ
5. Hrvatska demokršćanska stranka – HDS
6. Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati – HNS
7. Hrvatska seljačka stranka – HSS
8. Hrvatska socijalno liberalna stranka – HSLS
9. Hrvatska stranka umirovljenika – HSU
10. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje – HDSSB
11. Istarski demokratski sabor – IDS-DDI
12. Most nezavisnih lista – MOST
13. Narodna stranka – reformisti – REFORMISTI
14. Nezavisna lista mladih – NLM
15. Promijenimo Hrvatsku – PH
16. Samostalna demokratska srpska stranka – SDSS
17. Snaga – stranka narodnog i građanskog aktivizma – SNAGA
18. Socijaldemokratska partija Hrvatske – SDP
19. Živi zid

Izvanparlamentarne stranke:

1. Abeceda demokracije – Abeceda
2. Agenda mladih demokrata – AMD
3. Akcija bjelovarsko-bilogorska – ABB
4. Akcija mladih – AM
5. Akcija umirovljenici zajedno – AUZ
6. Aktivni branitelji i umirovljenici Hrvatske – ABU Hrvatske
7. Aktivni nezavisni umirovljenici – ANU
8. Alternativa
9. Autohtona – hrvatska seljačka stranka 1904 – A-HSS 1904
10. Autohtona – Hrvatska stranka prava – A-HSP
11. Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, otoka i Rijeke – ARS
12. Banijska demokratska stranka – BDS (Dvor)
13. Biraj bolje
14. Blok umirovljenici zajedno – BUZ
15. Blokirani – deblokirajmo Hrvatsku
16. Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske – BDSH (Kastav)
17. Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske – BDSH (Zagreb)
18. Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku – Neovisni za Hrvatsku
19. Budnica Hrvatska – Zajednica bosanskih Hrvata – BH-ZBH
20. Dalmatinski demokrati – DD
21. Demokratska kneginečka stranka – DKS
22. Demokratska lokalna stranka – DLS
23. Demokratska partija Srba – DPS (Zagreb)
24. Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka – DPS (sv. Ivan Zelina)
25. Demokratska stranka umirovljenika – DSU
26. Demokratska stranka žena – DSŽ
27. Demokratski savez nacionalne obnove – DESNO
28. Demokratski savez Srba – DSS
29. Demokratsko socijalna stranka Hrvatske
30. Domovina
31. Dubrovačka bošnjačka stranka – DBS
32. Dubrovačka stranka – DUSTRA
33. Dubrovački demokratski sabor – DDS
34. Duspara Mirko – nezavisna lista – Duspara Mirko – NL
35. Generacija obnove – GO
36. Glas Zaprešića – nezavisna lista – GZ
37. Građanska opcija Grada Osijeka – GOGO
38. Građanska stranka Sisak – GSS
39. Hrvatska braniteljska pučka stranka – HBPS
40. Hrvatska bunjevačka stranka – HBS
41. Hrvatska čista stranka prava – HČSP
42. Hrvatska demokratska regionalna stranka – HDRS (Sisak)
43. Hrvatska demokratska seljačka stranka – HDSS
44. Hrvatska demokratska stranka – HDS
45. Hrvatska demokratska stranka Dalmacije – HDSD
46. Hrvatska inicijativa za dijalog – HRID
47. Hrvatska konzervativna stranka – HKS
48. Hrvatska kršćanska demokratska unija – ND
49. Hrvatska radnička stranka – HRS
50. Hrvatska seljačka stranka – Stjepan Radić – HSS-SR
51. Hrvatska seljačka stranka braće Radić – HSS braće Radić
52. Hrvatska stranka branitelja i domoljuba – HSBID
53. Hrvatska stranka demokrata – HSD
54. Hrvatska stranka nezaposlenih – HSN
55. Hrvatska stranka prava – HSP
56. Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević – HSP AS
57. Hrvatska stranka prava 1861 – HSP 1861
58. Hrvatska stranka pravaškog bratstva – HSPB
59. Hrvatska stranka pravne države – HSPD
60. Hrvatska stranka reda – HSR (Novigrad Podravski)
61. Hrvatska stranka svih kajkavaca – HSSK
62. Hrvatski demokratski slobodarski savez Dalmacije – HDSSD
63. Hrvatski laburisti – Stranka rada – LABURISTI
64. Hrvatski oslobodilački pokret – HOP
65. Hrvatski rast – Hrast
66. Istarska stranka umirovljenika – Partito Istriano dei Pensionati – ISU-PIP
67. Istarski demokrati – Democratici Istriani – ID-DI
68. Istarski laburisti – IL
69. Jadranska socijaldemokratska stranka Hrvatske – Jadranski socijaldemokrati – JSD
70. Jedina opcija
71. Jedino Hrvatska – Pokret za Hrvatsku – Jedino Hrvatska
72. Komunistička partija Hrvatske – KPH
73. Krila slobode hrvatska nacionalistička stranka – Krila slobode
74. Liburnijska stranka – LIST
75. Lista za Rijeku – RI
76. Loza nezavisna lista – Loza
77. Maksimirska građanska inicijativa – ZAJEDNO – MGI – ZAJEDNO
78. Međimurska stranka – MS
79. Međimurski demokratski savez – MDS
80. Modeli altruizma u politici – MAP
81. Moderna demokratska snaga – MODES
82. Mreža nezavisnih lista – Mreža
83. Nada
84. Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez
85. Nezavisna lista boljih – NLB
86. Nezavisna lista bura – BURA
87. Nezavisna lista mladih za Imotski i Imotsku krajinu – MI ZA IM – MI ZA IM
88. Nezavisna lista Sandre Švaljek – NLSŠ
89. Nezavisna lista Stipe Petrina – NLSP
90. Nezavisna lista Višnjan – NLV
91. Nezavisni seljaci Hrvatske – NSH (2012/.)
92. Nova Hrvatska – NH
93. Nova ljevica – NL
94. Nova srpska stranka – NSS
95. Održivi razvoj Hrvatske – ORaH
96. Pametno – PAMETNO
97. Paška stranka – Pag – PSP
98. Pločanska stranka – PLS
99. Pokret za modernu Hrvatsku
100. Pokret Zajedno – PZ (Zagreb)
101. Popravi grad – Nova generacija – PG-NG
102. Posavsko slavonska stranka – PSS (Stranka)
103. Primorsko goranski savez – PGS
104. Projekt domovina
105. Radnička fronta – RF
106. Rapski pučki sabor – RPS
107. Sabor hrvatskih Roma
108. Sasvim mala stranka – SMS
109. Savez komunista Hrvatske – SKH
110. Slobodna Hrvatska – SH
111. Socijalistička partija Hrvatske – SPH
112. Socijalistička radnička partija Hrvatske – SRP
113. Splitska stranka – STS
114. Splitska stranka umirovljenika – SSU
115. Srpska narodna stranka – SNS
116. Srpska pravedna stranka – SPS (stranka)
117. Stranka Bošnjaka Hrvatske – SBH
118. Stranka demokratske akcije Hrvatske – SDA Hrvatske
119. Stranka Dubrovnik regija – SDR
120. Stranka hrvatski vidik – SHV
121. Stranka hrvatskih umirovljenika – UMIROVLJENICI – UMIROVLJENICI
122. Stranka hrvatskog zajedništva – SHZ
123. Stranka razvoja i napretka – SRNA
124. Stranka umirovljenika – SU
125. Stranka umirovljenika Hrvatske – Blok umirovljenici zajedno – SUH
126. Ujedinjena stranka prava – USP
127. Ujedinjeni hrvatski domoljubi – UHD
128. Umirovljenici Slavonije i Baranje – USIB
129. Umirovljenička demokratska unija – UDU
130. Unija Kvarnera – UNIJA
131. Za grad
132. Zagorska Demokratska Stranka – ZDS
133. Zagorska stranka – ZS (Zabok)
134. Zagorska stranka za Zagreb – ZSZ
135. Zagreb je naš!
136. Zagrebačka stranka umirovljenika – ZSU
137. Zelena lista
138. Zelena stranka – ZS
139. Zeleni forum – ZF
140. Zeleni savez
141. Zelinski laburisti – stranka Prigorja – ZL
142. Željko Kerum – Hrvatska građanska stranka – HGS
143. Željko Lacković – Nezavisne liste

Opljackano jucer ali nikad kaznjeno

JE LI OVO SLUČAJNO? DALI CE IKADA NETKO ODGOVARATI ZA OVE PLJACKE? A NOVIH I SVJEZIH PRIMJERA IMAMO SVE VISE. HDZ NE SPAVA DOK JE VRIJEME PLJACKE.

Dijelite svima! Najveća pljačka Hrvatske: Donosimo popis svih aktera

Kada treba opaliti kaznu kakvom prosječnom hrvatskom ugostitelju, ili se pak obračunati s bakicama na tržnicama tada su hrvatske institucije više no revne. No, kada je riječ o moćnicima s društveno političke scene tada pravosuđe pokaže svoje pravo lice, a suđenja se pretvaraju u dugogodišnje trakavice kojima se konac ne nadzire. Da je tome tako potvrđuje slučaj bivšeg premijera i šefa HDZ-a Ive Sanadera koji ni u srijedu nije iznio vlastitu obranu na zagrebačkom Županijskom sudu. Uzrok tome zdravstvene su tegobe suoptužene Nevenke Jurak, vlasnice marketinške agencije Fimi media po kojoj je ime dobila najveća hrvatska politička afera. Vodeći se zahtjevom obrane sud je donio odluku da će na narednu raspravu 10.srpnja pozvati i sudskog vještaka koji bi trebao odlučiti je li Jurak zdravstveno sposobna pratiti proces.

Sukladno tome, Sanader nije počeo iznositi obranu na suđenju u slučaju Fimi media u kojeg ga se tereti za sudjelovanje u izvlačenju oko 70 milijuna kuna iz državnih tvrtki i institucija. Podsjetimo, Sanader je početkom postupka ustvrdio kako se ne osjeća krivim te naglasio i kako je žrtva političkog procesa čiji su glavni akteri bivša premijerka Jadranka Kosor i ondašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Također, valja znati kako je uz spomenute aktere ove priče sudionik iste i nekadašnji stranački rizničar Mladen Barišić te HDZ-ova blagajnica Branka Pavošević, ali i bivši glasnogovornik Sanaderove vlade i HDZ-a Ratko Maček.

Zanimljivo je kako se i bivši premijer na suđenju u pokušaju odgode procesa požalio na umor i zdravstveno stanje, iako je prije samo nekoliko dana javnost zabavljala njegova fotografija sa Svjetskog nogometnog prvenstva u dalekoj Rusiji. Kada već govorimo o sudskim procesima protiv političara tada valja sagledati i neke brojke. Primjerice, u vrijeme kada je Srbijom kao premijer upravljao Aleksandar Vučić u toj je zemlji podignuto 117 optužnica, a njih 113 je potvrđeno. Kada se tome dodaju 63 optužnice temeljene na istragama pokrenutima prije njegove ere postaje jasno kako je Srbija od ljeta 2012. Godine do danas podigla oko 180 optužnica za organizirani kriminal.

U tu kvotu ulazi i nekolicina političara i ministara. Bivši ministar životne sredine i prometnog planiranja Oliver Dulić uhićen je zbog pogodovanja slovenskom Nuba Investu, a tu je i bivši ministar gospodarstva Predrag Bubalo koji je pao zbog pogodovanja tajkunima prilikom prodaje Luke Beograd kada je državna blagajna oštećena za preko 5,7 milijuna eura. slično je prošao i Miodrag Đorđević nekadašnji direktor Agencija za privatizaciju, također zbog beogradske Luke. A slobode se uz jamčevinu od 12 milijuna eura domogao poznati srpski tajkun Miroslav Mišković. Korupcijske afere harale su i susjednom Slovenijom.

Ondašnje se pak pravosuđe branilo nekadašnjim premijerskim kandidatom i ljubljanskim gradonačelnikom Zoranom Jankovićem. Zbog mita u aferi Patria Janez Janša svojevremeno je osuđen na dvije godine zatvora. I Bosna i Hercegovina ima svoje kapitalce za ovu priču pa je tako u toj zemlji bilo desetak afera koje su povezane s dugogodišnjim neplaćanjem poreza i davanja radi čega je državna kasa oštećena za oko milijardu eura. Za organizirani kriminal i korupciju njihovo Državno odvjetništvo sumnjičilo je carinike koji su omogućavali uvoz robe i motornih vozila pri čemu je izbjegavano plaćanje obveza. Predsjednik Federacije Živko Budimir jedan je od najpoznatijih dužnosnika uhićenih u toj zemlji.

Uz njega pravosudne i druge institucije bavile su se Petrom Barišićem, nekadašnjim savjetnikom predsjednika Federacije za pitanja branitelja, a tu je i Hidajet Halilović te Saud Kulosman. Ipak, po svemu sudeći Hrvatska je kada je o aferama i korupciji riječ predvodnica ovog dijela Europe. Dakako da neke priče u našoj zemlji nikada nisu istražene poput primjerice glasina o krijumčarenju nafte preko INA-e, ili pak nezakonite pretvorbe i privatizacije TDZ-a, TDR-a, Name, Geotehnike, ne znamo niti ćemo ikada išta znati o aferi Saboli, ali i aferi Zagrebačke banke, ali zato vrlo dobro znamo da je Sanader kapitalac ne samo naše već i europske politike. Kao što je poznato bivši je premijer ranije osuđen za ratno profiterstvo te uzimanje mita za prodaju ine. Sa svojom strankom HDZ-om te nizom stranačkih dužnosnika spominjao se i za izvlačenje milijuna iz državnog proračuna te punjenja HDZ-ova crnog fonda preko Fimi medije. Ukupni iznos štete u svim slučajevima teško je zbrojiti, ali mjeri se u stotinama milijuna.

I vječni predsjednik HGK-a Nadan Vidošević na ovoj je listi kapitalaca, a tereti se za štetu od svega 35 milijuna kuna u aferi Remorker zbog koje je bio pritvaran i u Remetincu. Prvi čovjek Komore Vidošević je bio od 1995.godine, a u biografiji mu stoji i podatak kako je bio predsjednik Hajduka, župan, predsjednički kandidat, ali i predsjednik Uprave Kraša. U aferi Bankomat Josip Protega nekadašnji šef uprave HPB-a optužen je za pronevjeru 225 milijuna kuna, a prema optužnici uprava Banke lažno je prikazivala poslovanje te sebi isplaćivala nepripadajuće bonuse. Nekadašnji šef Diokija i bivši vlasnik Novog lista Robert Ježić osuđen je u slučaju Ina-Mol prema kojem je u državnu blagajnu morao vratiti pet milijuna eura. spominjalo ga se i u slučaju Hep-Dioki jer se sumnjalo da je sa Sanaderom poticao tadašnjeg predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka koji se također našao na optuženičkoj klupi, nakon čega je nedugo potom i preminuo, da njegovim tvrtkama isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna te prodaje struju ispod tržišne cijene.

Ukupna šteta procijenjena je na oko 60 milijuna kuna. Bivša sisačka županica Marina Lovrić Merzel osumnjičena je za više kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti, a prema optužnici najsiromašniju hrvatsku županiju oštetila je za oko 10 milijuna kuna. nekadašnji ministar obrane Berislav Rončević koji je ravnao i unutarnjim poslovima prvotno je osuđen za aferu Kamioni u kojoj je nestalo deset milijuna kuna, a zatim je Vrhovni sud proces vratio na početak. Afere kojima je hrvatska javnost svjedočila unazad desetak godina gotovo da je nemoguće pobrojati, od HAC-a i njegovih šefova koji se povlače po sudovima pa sve do HŽ-a i Podravke te afere Spice teške 400 milijuna kuna. Osim toga, tu je i Afera BMW, niz afera u Hrvatskim šumama, Hrvatskom fondu za privatizaciju, potom u Fondu za zaštitu okoliša. Što tek reći za aferu Patrija u kojoj se spominjao bivši predsjednik Mesić? Brodosplit, Core Medija, afere u nogometu, na sveučilištima niz je toliki da se čovjek ne može ne zapitati ima li kraja i gdje je kraj uopće.

Hrvatski političari, ali i dobar dio poduzetnika budućnost su zbrinuli preko leđa običnih malih ljudi, koji su ih, koje li ironije, doveli na pozicije s kojih je imovina njih i članova njihove obitelji nesmetano bujala. Dok je imovina bujala, a vlast opstajala svi su šutjeli. No, kada su se ugodne fotelje poljuljale dobili smo slučajeve Sanader, Vidošević ili Merzel. Imovina hrvatskih političara koji dane krate, ili su kratili iza rešetaka je pozamašna, a možda baš u tom popisu leži odgovor na pitanje zašto se Hrvatska nalazi u bezizlaznoj situaciji.

Zbirka umjetnina koju posjeduje vrijedna je oko deset milijuna kuna, a novac na tekućim računima u Hrvatskoj i Austriji blokiran je u predmetu Fimi Medija. U Sanaderovom vlasništvu je i Renault 8 iz 1967 godine, a pozamašnu štednju bivši premijer rasporedio je po računima supruge Mirjane Sanader. Osigurao je tako i kćeri Petru i Brunu Sanader.

Bivši šef HDZ-a Ivo Sanader od omiljenog hrvatskog političara preko noći se pretvorio u najvećeg negativca hrvatske politike. Vrijednost imovine obitelji Sanader iznosi oko 23,7 milijuna kuna. Sanader nema nekretnina jer sve one upisane su na članove njegove obitelji. Riječ je o vili u zagrebačkoj Kozarčevoj ulici, stanu u Splitu, zemljištu na Braču te vikendici u Krapju.

‘Muž zadnji dozna’, tvrdio je šef Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević dok se javnost bavila aferama njegove pomoćnice. No, ta obrana kratko mu je trajala jer nakon što je priveden porijeklo imovine morao je objasniti nadležnim institucijama. A kada je riječ o imovini plivanje između gospodarskih i političkih voda Vidoševiću se doista isplatilo. Vila na zagrebačkom Gornjem Prekrižju vrijedna nekoliko milijuna eura i raskošnog imanja od 16.000 kvadrata u Gorskom kotaru samo su dio onoga što bivši šef HGK posjeduje. Tu je i ogromno poljoprivredno i šumsko zemljište u Bratini pored Pisarovine.

Naime, Kraš u kojem je Vidošević godinama bio predsjednik uprave, kupio je nekoliko milijuna kvadrata zemljišta u Pisarovini na kojem je sagradio Krašograd. Uz to zemljište, parcelu je kupio i Vidošević, ali i dio osoba iz vrha Kraša. Ta zemlja kupovana je za sitan novac, a cijenu mu je sada navodno znatno veća. Nije tajna da je Vidošević veliki ljubitelj umjetnike pa je vlasnik zbirke suvremenog hrvatskog slikarstva i kiparstva, a poveću zbirku krije u tajnoj podrumskoj prostoriji svoje vile. Posljednji podatak o njegovoj imovini javnosti je bio dostupan prilikom njegove kandidature za predsjednika države. Za većinu nekretnina naveo je tada da su stečene kreditima, darovanjem, nasljedstvom ili tekućim prihodima. Ipak, vrijedna imovina otkrivena je i nakon službene prijave u imovinsku karticu.

Vidošević je bio vlasnik luksuznog vojnog stana od 153 kvadrata u Zagrebu, a dobio ga je zbog iznimnih zasluga u ratu. Taj stan prodao je za 220.000 eura, a za njegovu parcelu od 4116 kvadrata u Pješčanoj uvali pokraj Medulina upitno je zašto je prenamijenjena u građevinsku, na čemu je opet profitirao. Kupio ju je za oko 35.000 DEM, a prodao za dva milijuna eura.

U imovinsku karticu županice Merzel upisan je stan u središtu Zagreba, u neposrednoj blizini hotela Sheraton. Vrijednost stana procjenjuje se na 170.000 eura. Nadalje, županica je vlasnica kuće s okućnicom u Stremenu pokraj Sunje, a kuća vrijedi oko sto tisuća eura. Unatoč rastrošnom stilu života vladajući Sisačko-moslavačkom županijom uspjela je uštedjeti 30.000 eura. Od prodaje potkrovnog stana u Sisku od 80 četvornih metara zaradila je 450.000 kuna. Također, vlasnica je kuće u Sisku vrijedne 200.000 eura. Posjeduje i Citroen C4 iz 2004. godine. Ukupna vrijednost županičine imovine iznosi oko 560.000 eura. Imovina koja glasi na Mladena Merzela, muža županice koji u poreznoj upravi nema evidentiran prihod, ali posjeduje mnoštvo nekretnina, također je zavidna. Naime, Mladen Merzel vlasnik je trosobnog stana s garažom u Ulici Borisa Brnada.

Također, posjeduje četverosobni stan od 154 četvorna metra u Ulici A. Starčevića, a na popisu njegove imovine je i luksuzno uređena vikendica u Petrinji od 80 četvornih metara. Uz to, posjeduje tri dvorišne zgrade od 39, 46 i 22 četvorna metra te gotovo 300 kvadrata dvorišta. Za razliku od svoje supruge, kada je riječ o automobilima Merzel je nešto skromniji pa se služi Daciom Logan iz 2009. godine, a njegova ušteđevina iznosi 20.000 eura. Kada se zbroji ukupna vrijednost imovine Mladena Merzela, ona iznosi oko 350.000 eura.

Tko kaže da umirovljenici u Hrvatskoj loše žive? Imovina županičine majke, inače umirovljenice svjedoči da to baš i nije tako. Ona posjeduje kuću u Odri od 130 kvadrata s dvorištem i tisućama kvadrata livada i oranica. Stan u Sisku na Trgu hrv. Branitelja od 75 četvornih metara ova umirovljenica kupila je za gotovinu 2011. godine, a na popisu njene imovine je i kuća u Sisku vrijedna 200.000 eura. Sve u svemu, županičina majka posjeduje imovinu vrijednu 300.000 eura. Kada o aferama i procesima govorimo treba spomenuti i Ivicu Todorića koji se posljednjih mjeseci skrasio u Londonu. Svojedobno je u knjizi Stečajna mafija novinar i publicist Darko Petričić progovorio o dijelu kriminala vezanoga uz stečajne postupke, izjednačivši ga s razdobljem famozne pretvorbe i privatizacije. U stečajnim postupcima, napominje Petričić u knjizi, ne postoji kontrola, a samim time izostaje i transparentnost, a u konačnici nitko ne nadgleda niti rad stečajnih upravitelja i sudaca.Kriminal koji je učinjen u razdoblju hrvatske ekonomske i političke tranzicije ostavit će dugotrajne posljedice na hrvatsku državu i društvo, jedan je od Petričićevih zaključaka. “Oporavak i povratak na predratne pozicije na kojima je bilo hrvatsko gospodarstvo po pitanju proizvodnje, izvoza i zaposlenosti trajat će desetak godina. U devedesetim godinama, za vrijeme rata u Hrvatskoj, industrija je dodatno uništena, a ratno profiterstvo i brojni ratni zločini ostali su nesankcionirani. U razdoblju pretvorbe i privatizacije došlo je do potpune deindustrijalizacije zemlje. Brojne tvrtke su uništene zbog nekretnina, a radnici su ostali bez posla u zemlji bez proizvodnje.

”Kriminal u pretvorbi i privatizaciji konstatiran je i kroz nalaze Državnog ureda za reviziju, međutim, tom prilikom hrvatski pravosudni sustav, zbog prevelikog utjecaja politike na sudbenu vlast, pokazao se potpuno neefikasnim što je kod hrvatskih građana rezultiralo zaključkom kako se u Hrvatskoj kriminal isplati. Naročito su dobro prolazili i prolaze veliki kriminalci”, tvrdi novinar, uz opasku da su hrvatske tvrtke opljačkane pretvorbom i privatizacijom završile u stečaju. S vremenom se stečaj pokazao kao učinkovit nastavak pljačke koja je počela pretvorbom, a sve to može se, prema svojedobnim Petričićevim navodima, okarakterizirati kao genocid zbog inertnosti politike. Kako diše hrvatsko pravosuđe i ine institucije svjedočili smo na živim primjerima bezbroj puta. Primjerice, u slučaju bivšeg ministra financija Slavka Linića i slučaja Spačva za kojeg su Uskokovi istražitelji utvrdili da je nagodba provedena u skladu sa zakonom.

Riječ je o samo jednoj u nizu sumnjivih predstečajnih nagodbi u kojoj je sporna bila odluka Ministarstva financija da otkupi zemljište Spačve za 33 milijuna kuna, premda je ono prema stručnim procjenama vrijedilo samo šest milijuna kuna. Kada se podvuku crte ispada da je afera Spačva bila tek Milanovićev povod da Linića likvidira iz svoje vlade. Svojedobno smo bili svjedoci farsi oko kontroverznog zadarskog poduzetnika Rene Sinovčića. On je iza rešetaka završio zbog predstečajne nagodbe njegove tvrtke Vox i privatizacije NK Zadra. Oba slučaja zbog kojih je Sinovčić priveden brzo su potonuli jer sve se odvijalo prema zakonu.

Ustaljeni su to obrasci ponašanja, kroz koje se legalno provodi pljačka hrvatskog naroda još otkako je temelje hrvatskoj državi lupio prvi predsjednik Franjo Tuđman. Njegov model pretvorbe i privatizacije vodio je ka tome da zemljom zavlada dvjesto bogatih obitelji pa stoga danas sjetno citiramo onu Rojsovu “tko je jamio, jamio je”. Jer od Rojsovih dana u sabornici pa sve do danas, kada nam državu vode urbani civilizirani političari, ništa se previše nije promijenilo. Skoro sve hrvatske tvrtke do devedesetih bile su dio riznice državnog vlasništva. Potom kreće privatizacija istih zbog kojih su danas državne kase prazne, dok građani s iste kupe mrvice. Privatizacija je rađena prema kriminalnom modelu, reći će svaki poznavatelj zbivanja tih ratnih i poslijeratnih godina. Državni revizori svojedobno su pročešljali 1556 privatnih poduzeća, a nepravilnosti su pronađene u njih 95 posto.

Zaboravljeni tajkun Miroslav Kutle iza sebe je ostavio pustoš od šest tisuća radnih mjesta. Pravosuđe se pokušalo ogrepsti o njega nagrizajući slučajeve Dione i Gradskih tvrtki, ali po običaju – tresla se brda rodio se miš. Premda osuđen zbog Gradskih podruma na dvije godine i osam mjeseci zatvora, odlepršao je u BiH smijući se iz susjedstva u lice trapavom hrvatskom pravosuđu. Na tron se, uz Kutlu, može ugurati i Josip Gucić prozivan za ratno profiterstvo i kriminal u tvrtkama Primorje, Mornar i Amfora koji za svoja nedjela također nikada nije adekvatno odgovarao.Svi tajkuni skriti se ipak mogu pod skute Ivice Todorića po čijim se tvrtkama i poslovanju nitko niti ne usudi prokopati, iako se njegovo bogatstvo broji više od 20 godina. Temi privatizacije emisiju je svojedobno posvetio i Denis Latin progovarajući o ovom procesu u Nami i Jadran filmu s Vinkom Grubišićem, Ninoslavom Pavićem i Miroslavom Kutlom. Zgodno je u ovoj priči i nadasve smisleno spomenuti privatizaciju Ine koju je započela Račanova vlada, a kraju priveo Sanader sa svojom družinom. U Sanaderovoj eri duge prste imali su i u slučaju HAC -a o čemu svjedoče istrage te sudski procesi koji su ”u tijeku”. No, ako zbog ičega Todorić može spokojno doći u ralje hrvatskog pravosuđa tada je to slučaj Sanader.

Nakon spektakularnog uhićenja bivšeg premijera, nekad najmoćniji čovjek u državi boravio je godinu dana iza rešetaka u istražnim zatvorima, a na slobodu je pušten u prosincu 2011.godine. Nedugo potom ponovno se vratio u remetinečki ”hotel”, ali tamo nije dugo boravio. Uskoro će se navršiti i desetljeće otkako hrvatsko pravosuđe načima Sanadera, koji vrlo vjerojatno nikada neće niti odgovarati za ono što je učinio. Po istom principu odvija se farsa oko Nadana Vidoševića, dok je Petar Čobanković svoju kaznu odslužio guleći krumpire, kao da se potukao na utakmici, a ne pokrao stotine tisuća kuna. Trakavice se po svemu sudeći naziru i u slučaju Marine Lovrić-Merzel, ali i braće Mamić koji nam se smiju s raznih strana svijeta dok mi svoju djecu pakiramo u bijeli svijet

Rvacki anemicni (nikad vjerodostojni) Bog

POLITIKA

Premijer Andrej Plenković – “Ja sam Bog!”

Sep 11, 2019

Puno toga proteklih se dana na hrvatskoj političkoj sceni dogodilo, a još više toga moglo se čuti, kako od strane oporbe, tako i od strane onih koje zovemo vladajućima.
Krenuti ću od premijera RH i predsjednika Zločinačke organizacije Andreja Plenkovića koji se nešto jako raspričao, no,…, sva ta njegova priča, pojasnice i objašnjenja svode se na slijedeće; boli me k.r.c za Hrvatsku i njene građane, boli me k.r.c za medicinske djelatnike, učitelje, profesore, vozače autobusa, policajce i sve ostale jer meni je najvažnije da smo mi u Europskoj uniji i da sam ja tamo jako važna faca.
U prijevodu, taj čovjek je marioneta Novog svjetskog poretka i ukoliko taj NSP od njega traži da do temelja uništi svoju zemlju i njene građane on će to i učiniti.
Danima smo svi čekali što će biti s nastavkom suradnje vladajućih i SDSS-a. I što se dogodilo? Ništa.
Današnja pressica Milorada Pupovca je čista zajebancija kompletne države i naroda koji u njoj žive. Niti jednom riječju Pupovac nije učinio ono što su od njega tražili svi bitni politički čimbenici u zemlji te brojne udruge proistekle iz Domovinskoga rata, niti se ispričao za izrečeno, niti je sve izrečeno pokušao ublažiti, naprotiv, sve što je rekao prije dva tjedna rekao je i danas samo drugim riječima i na drugačiji način što u biti i jest upravo ono što se od njega moglo i očekivati i stoga osobno stojim kod svojih ranijih tvrdnji, Pupovac je jedan od onih koje pod hitno treba maknuti s hrvatske političke scene i poslati u ropotarnicu hrvatske političke povijesti.
Isto to treba učiniti i sa svima onima koji već godinama rade na fašizaciji, klerofašizaciji i ustašizaciji Hrvatske te veličaju NDH, takvi nemaju što tražiti u politici i medijima jer upravo su oni ti koji svojom mržnjom, netolerancijom i svim ostalim zlom zagađuju politički i medijski prostor u zemlji.
Hrvatska kao država napokon mora staviti TOČKU na 2. Svjetski rat te ustaše i partizane i jasno se odrediti prema fašizmu i antifašizmu, točnije, prema vlastitoj povijesti i krenuti dalje jer ukoliko se poput aktualne predsjednice RH, Kolinde Grabar Kitarović, nastavimo koprcati u tom mulju, pa jedan dan biti ovo, a drugi ono, iz tog mulja nikada se nećemo izvući i u njemu ćemo se valjati i koprcati još desetljećima.
Dakle SDSS ostaje u koaliciji s vladajućima i sve će ponovno biti kao da se ništa niti dogodilo nije, a to znači da svi oni još jednom pokušavaju biti slijepi i gluhi, da ponovno pred očiglednim problemom koji muči ovu zemlju zatvaraju oči, okreću glavu na drugu stranu i zabadaju je u pijesak što samo po sebi znači da ćemo se s istim problemom susresti već sutra, za 3 dana, 5 ili 6, točnije, kada god to nekome bude odgovaralo i sve tako dok na kraju ponovno ne dođe do onoga do čega je došlo početkom devedesetih prošloga stoljeća.
Tko će tada za sve to biti kriv? Pa to je valjda i malom Ivici u nekoj slavonskoj ili ličkoj pripizdini već sada jasno?.

Zlocin putuje Hrvatskom

POLITIKA

Virovitica i Orahovica ugostili zločince na čelu s NJIM i NJOM.

Sep 03, 2019

Jedan dobar dio pripadnika Zločinačke organizacije, HDZ-a, predvođen svojim Velikim vođom, premijer RH i predsjednikom iste, Andrejom Plenkovićem, danas je boravio u Virovitici, gradu kojim već tri desetljeća upravlja zločinački trojac opterećen nizom sumnjivih afera za koje se zna i tko uopće zna s koliko njih još za koje se ne zna, Ivica Kirin, Tomislav Tolušić i Josip Đakić, a cijeloj toj zločinačkoj sviti i derneku priključila se i ona, kraljica svih hrvatskih zločinaca u zemlji i inozemstvu, ona koju nazivamo „TO“, izravna božja poslanica u Hrvata i svih onih „pravih Rvata“ za planet Zemlju, antifašistička fašistica, nacistica i ustaška božica, aktualna predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović.
Tom prigodom u deliričnom raspoloženju slavili su svoje zločine ponovno ih prikazujući kao iznimne uspjehe koji će donijeti napredak Hrvatskoj i njenim građanima, poglavito onima koji nastave biti njihovi poslušnici, poltroni, dupelisci, čmarni nametnici i analni speleolozi te u toj svojoj poslušnosti i nadalje biti slijepi, gluhi i nijemi, doslovce njihove ovce i ostala „stoka sitnoga zuba“.
Zločinački dernek nastavljen je zatim u Orahovici gdje je ponovljeno sve ono što se moglo čuti i u Virovitici, a prema posljednjim informacijama mnogi od njih su od prevelikog uzbuđenja tijekom dana od sreće i veselja i po nekoliko puta orgazmirali, kao uostalom i sve one ovce i ostala „stoka sitnoga zuba“ koja je zbog njihove posjete spomenutim gradovima bila tako sretna.